Građani Srbije danas, 25. oktobra 2026. godine, na vanrednim parlamentarnim izborima biraju novi sastav Narodne skupštine. Prve informacije o izlaznosti privukle su veliku pažnju javnosti, jer je u jutarnjim satima na birališta izašlo znatno više birača nego na prethodnim parlamentarnim izborima.
Izbori se održavaju u atmosferi izraženih političkih tenzija. Poslije višemjesečnih studentskih protesta, političkih sukoba i zahtjeva za promjenama, birači mogu birati između 18 izbornih lista.
Prve brojke: izlaznost veća nego 2023.
Prema podacima Republičke izborne komisije, do 10 sati glasalo je 19,72 odsto upisanih birača. Na parlamentarnim izborima u decembru 2023. godine izlaznost u istom periodu iznosila je 9,94 odsto.
Procjena organizacija IPSOS i CeSID pokazuje sličan trend. Do 11 sati glasalo je 27,3 odsto birača, dok je na prethodnim izborima u isto vrijeme glasalo 15,1 odsto.
Ove brojke pokazuju da je interesovanje građana za današnje izbore izuzetno veliko. Otvara se i pitanje kome ovako visoka izlaznost odgovara i može li ona značajno promijeniti odnos političkih snaga.
Izlaznost po regijama
Prema zvaničnim podacima do 10 sati, najveći odziv zabilježen je u Vojvodini, gdje je glasalo 23,62 odsto birača. U Beogradu je do tog časa glasalo 20,46 odsto birača.
U južnoj i istočnoj Srbiji izlaznost je iznosila 17,40 odsto, a u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 17,08 odsto. Razlike među regijama pokazuju da se odziv razlikuje od kraja do kraja zemlje, ali ne govore ništa o tome za koje su se političke opcije birači opredijelili.
Ko su glavni učesnici
Posebnu pažnju javnosti privlači položaj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, čija se politička dominacija suočava sa ozbiljnim izazovom. Vučić i vladajuća struktura godinama su dominantna snaga na političkoj sceni Srbije, ali se današnji izbori održavaju u okolnostima koje se znatno razlikuju od ranijih izbornih ciklusa.
Među glavnim učesnicima izborne trke su lista koju predvodi Srpska napredna stranka i lista koju podržava studentski pokret. Studentski protesti, okupljanja građana i rast političke polarizacije doprinijeli su tome da ovi izbori dobiju poseban značaj.
Šta izlaznost znači, a šta ne
Analitičari već duže vrijeme ukazuju na izlaznost kao jedan od faktora koji mogu uticati na konačan rezultat. Ipak, veća izlaznost sama po sebi ne znači ni pobjedu opozicije ni poraz vlasti.
Zato je za sada riječ samo o pokazatelju interesovanja birača. Jasniju sliku o njihovoj odluci moguće je dobiti tek nakon zatvaranja biračkih mjesta i prebrojavanja glasova.
Brojke o glasanju
Pravo glasa na današnjim izborima ima 6.451.292 birača, koji biraju 250 narodnih poslanika. Glasanje se odvija na ukupno 8.392 biračka mjesta, a birališta ostaju otvorena do 20 sati.
Tokom dana posebno se prati odziv u Beogradu, Vojvodini i drugim dijelovima zemlje. Podaci o izlaznosti objavljuju se u nekoliko navrata, pa će se slika o ukupnom odzivu mijenjati kako dan bude odmicao.
Šta slijedi
Hoće li vladajuća koalicija sačuvati parlamentarnu većinu ili će izbori otvoriti prostor za veće političke promjene, zavisi od konačne raspodjele glasova i mandata. Taj odgovor za sada nije poznat.
Jedno je ipak jasno: interesovanje za današnje izbore znatno je veće nego prije tri godine u istom dijelu izbornog dana. Prve pokazatelje odnosa snaga Srbija će dobiti tek navečer, a konačni rezultati pokazat će je li glasanje donijelo nastavak dosadašnje vlasti ili početak nove političke etape.
