Na internetu se pojavila objava u kojoj se tvrdi da je preminuo Mišo Kovač, pjevač koji se godinama ubraja među najprepoznatljivija imena regionalne muzičke scene. U tekstu se govori o „legendi“ i „čovjeku čije su pjesme pjevale generacije“, ali nema nikakvih podataka o tome kada, gdje i pod kojim okolnostima se to navodno dogodilo.
Objava nema ni datum, ni uzrok, ni izjavu porodice ili menadžmenta, niti upućuje na zvaničan izvor. Zbog toga se informacija za sada ne može smatrati potvrđenom.
Šta se zapravo nalazi u objavi
Izvorni tekst sadrži samo općenite naslove i međunaslove, među kojima su „Muzički uspon i emocije na sceni“, „Lične tragedije i snaga povratka“, „Strast prema sportu i regionalni identitet“ i „Naslijeđe koje će trajati generacijama“.
Ispod tih naslova nema nijedne provjerljive činjenice, nijednog citata i nijednog navoda koji bi potkrijepio tvrdnju iz naslova. Riječ je o okviru teksta, a ne o vijesti u pravom smislu.
Takva struktura tipična je za sadržaj koji se pravi po šablonu. Naslovi najavljuju emotivnu priču o karijeri, privatnom životu i ostavštini, ali čitalac ostaje bez odgovora na osnovna pitanja: ko, šta, gdje i kada.
Zašto je oprez nužan
Lažne vijesti o smrti poznatih ličnosti godinama se šire društvenim mrežama i portalima. Naslovi s emotivnim izrazima poput „otišao je“ ili „preminuo je legenda“ često su namijenjeni samo privlačenju klikova, a ne informisanju.
Takve objave mogu teško pogoditi porodicu, prijatelje i brojne obožavatelje. Zato je važno da se vijest o smrti nekoga objavi tek kada je potvrde pouzdani izvori.
Dezinformacije ovog tipa šire se posebno brzo jer izazivaju snažne emocije. Ljudi često reaguju prije nego što provjere navode, pa se objava za nekoliko minuta nađe na brojnim profilima. Kasnije ispravke obično ne dopru do iste publike.
Kako provjeriti ovakvu informaciju
Prvo treba provjeriti je li vijest objavila neka od većih redakcija, javni servis ili agencija i navodi li se u tekstu izvor. Potvrda bi trebalo da stigne od porodice, menadžmenta, izdavačke kuće ili nadležnih institucija.
Drugo, vrijedi pogledati zvanične profile umjetnika na društvenim mrežama. Ako tamo nema nikakvog saopštenja, a tekst ne navodi ni datum ni okolnosti, razlog za sumnju je veći.
Treće, objavu ne treba dijeliti samo na osnovu naslova. Ako tekst ne sadrži konkretne podatke, njegovim dijeljenjem se širi neprovjerena informacija.
Četvrto, korisno je obratiti pažnju na sam izgled teksta. Nejasan autor, nedostatak potpisa, općenite formulacije i odsustvo konkretnih detalja često upućuju na to da sadržaj nije nastao u ozbiljnoj redakciji.
Ko je Mišo Kovač u očima publike
Mišo Kovač poznat je kao pjevač čije su pjesme godinama dio muzičke baštine na prostoru bivše Jugoslavije. Mnogi ga pamte po emotivnim nastupima i repertoaru koji su generacije slušalaca prenosile jedna drugoj.
Upravo zbog te popularnosti svaka vijest o njemu izaziva veliku pažnju, pa je pri objavi ovakvih informacija potrebna posebna odgovornost. Imena omiljenih izvođača česta su meta takvih objava jer autori neprovjerenih tekstova računaju na brzu reakciju publike.
Šta dalje
Dok se ne pojavi zvanična potvrda, objavu treba posmatrati kao neprovjerenu. Redakcije i čitaoci trebaju pričekati saopštenje porodice, menadžmenta ili drugog pouzdanog izvora prije nego što ovakvu vijest prihvate kao tačnu.
Za čitaoce je u međuvremenu najvažnije da objavu ne dijele ni u najboljoj namjeri, jer i dobronamjerno dijeljenje doprinosi širenju neistine. Ako dođe do zvanične potvrde, ona će stići od porodice ili ovlaštenih predstavnika, a ne iz anonimnih objava.
Portal će pratiti razvoj situacije i o svim potvrđenim informacijama izvijestiti čim se pojave. Do tada pozivamo čitaoce da ne šire neprovjerene navode i da se oslanjaju isključivo na provjerene izvore.
