Dragan Đilas, nosilac izborne liste „Evropska Srbija“, najavio je 10. oktobra 2026. godine da bi, ako njegova politička opcija dođe na vlast, Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) bila raspuštena. Najava je stigla uoči parlamentarnih izbora u Srbiji i ponovo otvorila raspravu o radu državnih službi bezbjednosti.
Đilasova poruka tiče se budućnosti BIA, otvaranja tajnih dosijea i odgovornosti za moguće zloupotrebe državnog aparata. Važno je odmah naglasiti da je riječ o političkoj najavi, a ne o objavljivanju konkretnih dokumenata.
Srbiju i njena politička dešavanja prate i čitaoci u Bosni i Hercegovini te u široj regiji, pa ova tema izaziva pažnju i izvan granica te zemlje.
Nova služba umjesto postojeće
Prema Đilasovim riječima, nova vlada bi već na prvoj sjednici raspustila postojeću BIA. Nakon toga bi počelo formiranje nove, profesionalne obavještajno-bezbjednosne službe.
Đilas predlaže da zaposleni prođu novu procjenu. Oni koji su profesionalno obavljali posao zaštite države mogli bi, prema tom prijedlogu, biti vraćeni u službu.
Istovremeno je kritikovao odnos bezbjednosnih struktura prema aktuelnoj vlasti predsjednika Aleksandra Vučića.
U demokratskim sistemima obavještajno-bezbjednosne službe obično djeluju na osnovu zakona i podliježu nadzoru institucija, prije svega parlamenta. Zato se svaka najava njihove reorganizacije prati s posebnom pažnjom, jer se tiče povjerenja građana u državne institucije.
Otvaranje tajnih dosijea
Posebnu pažnju izazvala je najava otvaranja tajnih dosijea. Đilas smatra da građani trebaju dobiti uvid u dokumentaciju o mogućim zloupotrebama službi bezbjednosti, uz poštovanje zakonskih procedura.
Poručio je da prvi treba otvoriti njegov vlastiti dosije, a potom ispitati i ostale slučajeve.
Postavio je i niz pitanja: ko je u prošlosti bio praćen ili prisluškivan, za čije interese su službe radile i jesu li pojedini državni resursi korišteni u političkim obračunima.
Pojam tajnih dosijea u regiji ima posebnu težinu, jer se vezuje za prikupljanje podataka o građanima. Zato otvaranje takvih arhiva uvijek otvara i pitanje ravnoteže između prava javnosti da zna i prava pojedinaca na privatnost.
Vučić i vlast u središtu rasprave
U izjavi je direktno spomenuo aktuelnu vlast Aleksandra Vučića. Tvrdi da službe bezbjednosti ne bi smjele služiti zaštiti bilo koje političke opcije.
Prema njegovom stavu, potrebno je jasno razdvojiti zaštitu državne bezbjednosti od političkih interesa. Takve poruke stižu u jeku predizborne kampanje, kada stranke predstavljaju planove i kritikuju postupke političkih protivnika.
Đilas ovom prilikom nije objavio tajni dosije o Vučiću. Nije predstavio ni nove provjerene dokumente koji bi dokazivali konkretne optužbe protiv predsjednika Srbije.
Spomenuto i ubistvo Zorana Đinđića
Đilas se osvrnuo i na nerazjašnjena pitanja iz političke prošlosti Srbije. Istakao je potrebu da se detaljno istraže moguće zloupotrebe bezbjednosnih struktura, uključujući okolnosti povezane s političkim ubistvima.
Među slučajevima koje je spomenuo nalazi se i ubistvo nekadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića. Prema Đilasovim riječima, cilj bi bio utvrđivanje činjenica i eventualne odgovornosti kroz nadležne institucije.
Šta bi to značilo u praksi?
Najavljene promjene zavise od rezultata izbora i mogućeg formiranja nove vlade. Raspuštanje postojeće službe, osnivanje nove i otvaranje povjerljive dokumentacije zahtijevali bi odgovarajuće pravne i institucionalne postupke.
Zato politička najava ne znači da će tajni dosijei automatski postati dostupni javnosti. Poseban izazov bila bi zaštita ličnih podataka, državnih tajni i informacija koje se prema zakonu ne mogu javno objaviti.
Čitaocima je korisno razlikovati predizborna obećanja od konkretnih odluka. Dok se ne formira nova vlada i dok se ne usvoje potrebni pravni akti, riječ je o planovima koji se još mogu mijenjati.
Tema koja bi mogla obilježiti kampanju
Đilasova najava otvorila je pitanje budućnosti bezbjednosnog sistema i mogućnosti javnog uvida u dokumentaciju iz prošlosti. Opozicija predlaže temeljne promjene, a njihova realizacija zavisila bi od političkih i zakonskih okolnosti nakon izbora.
Za sada je potvrđeno samo da je Dragan Đilas najavio raspuštanje BIA i otvaranje tajnih dosijea ako njegova politička opcija dođe na vlast. Nisu potvrđene tvrdnje da je opozicija već otkrila nove tajne informacije o Aleksandru Vučiću.
Ostaje da se vidi hoće li ova tema postati jedno od centralnih pitanja predizborne kampanje u Srbiji.
Izvori: RTV Vojvodina, N1 Srbija, FoNet – 10. oktobar 2026.
