Neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je u središtu javne rasprave. Radnici, političari, sindikati i ekonomski stručnjaci razmatraju hoće li se pravilo koje je na snazi od novembra 2024. godine zadržati ili mijenjati. Konačna odluka o njegovom ukidanju, suprotno nekim naslovima koji kruže medijima, za sada nije donesena.
Pitanje je i dalje otvoreno, a različiti akteri za sada iznose oprečne stavove. Pravilo je uvedeno s ciljem da se poboljšaju uslovi rada u trgovinskom sektoru.
Zašto je neradna nedjelja uvedena
Namjera zakonodavca bila je da zaposlenima u trgovini omogući više vremena za porodicu i odmor. Očekivalo se i da će se smanjiti stres te poboljšati kvalitet života ljudi koji u trgovinama rade.
U praksi su se, međutim, pojavili različiti izazovi. Dio radnika navikao se na sistem u kojem nedjelju mogu provoditi s najbližima. S druge strane, mali trgovci izražavaju zabrinutost zbog mogućeg smanjenja zarade, pa je tema podijelila javnost.
Šta pokazuju podaci, a šta stanje na terenu
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević u više navrata je naglasio da podaci Porezne uprave ne pokazuju drastične promjene u prometu trgovina.
Ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović, međutim, ističe da zbirni podaci ne odražavaju stvarnu situaciju na terenu. Prema njenim riječima, mnoge lokalne zajednice suočavaju se s problemima koji se ne vide na nivou cijele Federacije, zbog čega bi, kako se navodi, trebalo voditi računa o prilikama u svakoj zajednici posebno.
Primjeri iz prakse pokazuju i to da se pojedini mali trgovci nedjeljom zatvaraju kako bi uštedjeli na troškovima. Veći lanci, s druge strane, lakše podnose takvu konkurenciju. Pojedini ekonomski analitičari upozoravaju da bi ukidanje neradne nedjelje moglo dodatno opteretiti i radnike i male trgovce koji se bore za opstanak.
Sindikati traže očuvanje pravila
Jedan od najvećih strahova radnika u trgovini jeste povratak na raniji sistem, u kojem su često morali raditi nedjeljom bez obzira na porodične obaveze. Za mnoge je nedjelja postala dan za odmor te druženje s porodicom i prijateljima.
Sindikati, na čelu sa predsjednikom Saveza samostalnih sindikata Samirom Kurtovićem, izražavaju zabrinutost zbog izmjena koje bi mogle dodatno smanjiti prava radnika. Traže ne samo očuvanje neradne nedjelje nego i veće plate za rad nedjeljom.
Sindikati su pozvali i na javne proteste kako bi skrenuli pažnju na svoje zahtjeve. Naglašavaju da su borba za prava radnika i očuvanje njihovog dostojanstva ključni.
Kako bi izmjene trebale izgledati
Rasprava o eventualnim izmjenama zakona nije samo pravno pitanje, nego i pitanje socijalne pravde. Svaka promjena, kako se ističe, trebala bi proći kroz propisanu zakonsku proceduru, uz konsultacije sa svim relevantnim akterima.
Pritom je važno uzeti u obzir i ekonomske pokazatelje i dostojanstvo radnika. Postoji i rizik od sukoba između različitih interesnih grupa. Dok bi neki trgovci mogli profitirati od ukidanja neradne nedjelje, mali preduzetnici mogli bi osjetiti ozbiljne posljedice. Upozorava se i da bi rješenja koja favorizuju profit mogla doći na uštrb prava radnika.
Šta to znači za građane
Za sada se važeća pravila ne mijenjaju. Građani i dalje moraju prilagođavati navike kupovine pravilima koja su na snazi, a svaku eventualnu promjenu pratit će javna rasprava i zakonska procedura.
Preporučljivo je informacije o tome provjeravati u zvaničnim izvorima, odnosno kod nadležnih institucija, a ne se oslanjati na naslove koji najavljuju „konačne odluke“ bez jasnog uporišta. Ako do izmjena dođe, o njima će se odlučivati kroz proceduru koja uključuje sve zainteresirane strane.
Mnogi se nadaju da će naredni koraci voditi ka pravednijim uslovima rada, u kojima će radnici moći odmarati bez straha od gubitka posla ili ugrožavanja svojih prava. Pitanje neradne nedjelje tako odražava širu sliku o stanju društva i njegovim vrijednostima, a odgovori na njega mogu oblikovati budućnost radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.
