data-nosnippet>
Nakon izborne pobjede Studentske liste u Srbiji sve se glasnije traži odgovornost bivše vlasti za korupciju i nezakonito stečenu imovinu. Prema ocjeni sagovornika Deutsche Wellea (DW), građani očekuju brze poteze, dok se institucije i dio dosadašnjih dužnosnika ponašaju kao da se ništa nije promijenilo.
U središtu javnih očekivanja je druga tačka programa Studentske liste: zakon o utvrđivanju porijekla i oduzimanju nezakonito stečene imovine, uz lustraciju javnih dužnosnika.
Nestrpljenje građana i pozivi na „revolucionarnu pravdu“
Pobjedu studenata pratile su glasne poruke o potrebi hapšenja i krivične odgovornosti ljudi iz bivše vlasti i njihovih saradnika. U pojedinim slučajevima nezadovoljstvo je preraslo u pozive na svojevrsnu „revolucionarnu pravdu“, uz obrazloženje da institucije ne rade svoj posao.
Dejan Bursać, viši naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, za DW kaže da je takvo nestrpljenje razumljivo nakon dugogodišnje podređenosti institucija političkoj vlasti. Naglašava, ipak, da su za promjene neophodni konkretni institucionalni koraci.
„Postoji institucionalni način da se to provede, ali prije toga su neophodni neki koraci, a to su preuzimanje skupštine, vlade i ostalo kako biste to provodili. U tom vakuumu građani zaista jesu nestrpljivi i zahtijevaju razne stvari, ali se tim očekivanjima mora i upravljati“, rekao je Bursać.
Lustracija nije zamjena za krivičnu odgovornost
Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke, koja je podržala Studentsku listu, upozorava da se lustracija ne smije poistovjećivati s krivičnom odgovornošću.
„Lustracija kao jedna blaga mjera ne smije se miješati s namirenjem pravde i ne smije biti zamjena za kaznenu odgovornost. Lustracija dolazi kasnije, nakon toga“, poručio je za DW.
Milivojević smatra da bi prvo trebalo procesuirati slučajeve korupcije i kriminala za koje su krivične prijave godinama stajale neprocesuirane. Važnim ocjenjuje i što brže konstituisanje novog parlamenta, pa je pozvao Republičku izbornu komisiju da objavi konačne rezultate izbora, čime bi se otvorio put formiranju nove vlade.
SNS se, prema ocjeni sagovornika, još ne miri s porazom
Dok se čeka formiranje novih institucija, dio funkcionera Srpske napredne stranke (SNS) ponaša se kao da izborni rezultat ne postoji. Bursać upozorava da takav odnos dodatno produbljuje napetosti u društvu.
Posebno se izdvaja ponašanje Aleksandra Vučića. On je 27. oktobra na stranačkoj slavi poručio da će se SNS „samoorganizirati“ ako državni organi ne reaguju na upad nezadovoljnih građana u televiziju Informer. Dodao je i da s SNS-om neće biti razgovora ako toj televiziji bude ukinuta dozvola za rad.
U međuvremenu su novinarska udruženja od Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) zatražila oduzimanje dozvole televiziji Informer.
Bursać smatra da se ljudi iz SNS-a ponašaju kao da je njihov poraz privremen i da će se političke okolnosti ponovo promijeniti. Naglašava da odgovornost za korupciju i kriminal treba utvrđivati u skladu sa zakonom, a ne prepustiti političkim obračunima.
Pritisak na javni servis i medije
Promjene se očekuju i u medijima. Prema navodima DW-a, televizije bliske dosadašnjoj vlasti smanjile su politički sadržaj nakon izbora. Istovremeno, javni servis RTS još nije ugostio predstavnike Studentske liste nakon njihove pobjede 25. oktobra.
Bursać upozorava da bi se postojeći zakoni mogli primijeniti na medije koji ne poštuju uslove pod kojima su dobili dozvole za rad. Smatra da za to sada postoji politička volja. Sličnog je mišljenja i Milivojević, koji ističe da se političko mišljenje ne može koristiti kao opravdanje za kriminal i korupciju.
„Stranačka glasila podliježu sankcijama i po sadašnjim zakonima“, rekao je Milivojević, dodajući da se krivična djela moraju procesuirati bez obzira na to ko ih je počinio.
Zakon o lustraciji iz 2003. nikada nije zaživio
Srbija je još 2003. donijela Zakon o lustraciji, koji je trebalo da važi deset godina. Zbog političkih opstrukcija on u praksi nikada nije zaživio.
Bursać vjeruje da bi ovaj put moglo biti drukčije, jer Studentska lista nije opterećena političkim dogovorima i vezama kakve su postojale u ranijim vlastima.
Paralele s Mađarskom
Povlače se i paralele s Mađarskom, gdje je Peter Magyar nakon izborne pobjede pozivao dužnosnike dotadašnjeg režima da napuste svoje funkcije. Studentska lista za sada nema istaknutu osobu koja bi preuzela takvu ulogu.
Bursać, međutim, smatra da to nije nužno jer se promjene mogu provesti i kroz antikorupcijske institucije i tužilaštvo. Upozorava ipak da takvi procesi zahtijevaju vrijeme.
„Pojavit će se i ovdje konkretna imena, ali SL je najlegitimnija politička snaga i njihova riječ se sluša“, zaključio je za DW.
Šta dalje?
Za sada ostaje otvoreno kada će biti konstituisani novi parlament i vlada, a od toga ovisi i tempo svih najavljenih mjera, od oduzimanja nezakonito stečene imovine do lustracije javnih dužnosnika.
Iz izjava sagovornika DW-a jasno je da se očekivanja građana i institucionalne mogućnosti još nisu poklopili. Dok jedni upozoravaju da se ta očekivanja moraju usmjeravati i njima upravljati, drugi naglašavaju da se krivični postupci moraju voditi po zakonu, bez obzira na političku pripadnost osumnjičenih.
