data-nosnippet>
Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovo je uputio oštre kritike na račun visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, ovaj put zbog načina na koji su donesene odluke o uvođenju savremenih tehnologija u izborni proces. Rasprava je otvorena uoči Općih izbora 2026. godine i već je prerasla u širi politički spor.
Dodik smatra da način odlučivanja o finansiranju i uvođenju izbornih tehnologija predstavlja zadiranje u nadležnosti domaćih institucija. S druge strane, OHR i Centralna izborna komisija BiH tvrde da je cilj projekta jačanje integriteta, transparentnosti i pouzdanosti izbornog procesa.
U središtu spora 112,5 miliona KM
Za projekat uvođenja novih izbornih tehnologija osigurano je 112,5 miliona KM. Prema navodima CIK-a BiH, riječ je o višegodišnjem projektu koji obuhvata biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Upravo je način na koji su ta sredstva osigurana postao jedna od glavnih tačaka spora. Dodik tvrdi da se takvim potezima zaobilaze predstavnici iz Republike Srpske te da se dovodi u pitanje ravnopravnost unutar institucija BiH.
Treba naglasiti da je riječ o njegovom političkom stavu i tumačenju odluka. Nije utvrđena činjenica da će nove tehnologije uticati na izborni rezultat.
Šta je najavljeno iz Republike Srpske
Dodik je u svojim izjavama poručivao da će Republika Srpska reagovati na poteze koje njeno političko rukovodstvo smatra neprihvatljivim. Posebno oštro kritikovao je Schmidta, kojeg već duže vrijeme osporava kao visokog predstavnika, a primjedbe je uputio i na širu ulogu međunarodne zajednice u donošenju odluka u BiH.
Istovremeno je u drugim javnim nastupima isticao da političku borbu želi voditi političkim sredstvima i da ne želi sukob.
Šta donose nove tehnologije
Centralna izborna komisija BiH već je pokrenula konkretne pripreme za primjenu novog sistema. Projekat uključuje uređaje za biometrijsku identifikaciju birača, kao i sisteme za skeniranje glasačkih listića.
Prva pošiljka opreme stigla je u BiH 3. augusta 2026. godine. CIK je tom prilikom objavio da će isporuka biti obavljena u više faza.
Cilj je, kako se navodi, da se identitet birača pouzdanije provjerava, a da se glasovi evidentiraju uz dodatnu tehnološku kontrolu. Drugim riječima, sistem bi trebao smanjiti prostor za greške i sumnje u regularnost glasanja.
Schmidt: birači moraju imati povjerenja
Christian Schmidt javno je zastupao stav da nove tehnologije trebaju zaštititi integritet izbora i povećati transparentnost. U junu 2026. poručio je da birači moraju biti sigurni da će njihovi glasovi biti pravilno prebrojani i dodijeljeni kandidatima za koje su glasali.
Takav stav suprotan je Dodikovom tumačenju, prema kojem uvođenje tehnologije i način finansiranja projekta predstavljaju političko zadiranje u izborni proces.
Od tehničkog pitanja do političkog sukoba
Ono što je u početku predstavljeno kao modernizacija izbora pretvorilo se u još jednu širu raspravu o nadležnostima institucija BiH, položaju Republike Srpske i ulozi OHR-a.
CIK je još 2025. godine objavio javnu nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića. Pripreme za njegovu primjenu nastavljene su tokom 2026., što znači da se projekat nije pojavio preko noći, nego je već duže u procesu.
Šta to znači za građane
Za birače je najvažnije pitanje kako će nova rješenja funkcionisati na dan glasanja i hoće li doprinijeti većem povjerenju u izborni proces. Upravo to je, prema riječima CIK-a i OHR-a, osnovni cilj čitavog projekta.
Istovremeno, politički spor oko načina na koji je projekat osiguran i uveden pokazuje da pitanje izbornih tehnologija nadilazi tehničke okvire. Za sada nema potvrđenih tvrdnji da će tehnologija uticati na rezultat izbora, a sve ostalo ostaje predmet političkog tumačenja.
Tenzije se nastavljaju
Dodikove izjave pokazuju da u SNSD-u i dalje postoji snažno protivljenje načinu na koji OHR interveniše u pojedinim pitanjima u BiH. OHR, s druge strane, uvođenje izbornih tehnologija predstavlja kao mjeru koja treba doprinijeti slobodnijim, transparentnijim i vjerodostojnijim izborima.
Zbog toga pitanje novih izbornih tehnologija više nije samo tehničko. Ono je postalo još jedna velika tačka političkog spora uoči Općih izbora 2026. godine, a građani će o njemu, kao i o samom izbornom procesu, imati prilike čuti još mnogo toga u narednom periodu.
