Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da će Srbiji biti veoma teško napredovati ka članstvu u Evropskoj uniji ako se ne uskladi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Prema njenim riječima, to se odnosi i na stav prema Rusiji i njenom ratu protiv Ukrajine.
Kos je to rekla u posebnom intervjuu za TVP World, koji je vodio Marcin Zaborowski. Upitana može li Srbija postati članica EU bez uvođenja sankcija Rusiji, odgovorila je da država koja se ne usklađuje s Unijom u strateškim pitanjima teško može očekivati napredak.
Will it be possible for Serbia to join the EU if the country won’t follow bloc’s Russia sanctions?
“Probably it will not be possible that a country who is not aligning with us on the strategic interest, which is foreign policy and security policy, meaning being together in… pic.twitter.com/TB2BXEISld
— TVP World (@TVPWorld_com) October 27, 2026
Izvor: provjerene-vijesti.com
„Veoma, veoma teško“
Komesarka je istakla da zemlja koja se ne usklađuje s Unijom u ključnim vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima ne može računati na značajan pomak u pristupnim pregovorima.
„Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje s nama u pitanjima strateških interesa, odnosno vanjske i sigurnosne politike i zajedničkog odgovora na rusku agresiju, posebno u kontekstu rata u Ukrajini, napreduje. To će biti veoma, veoma teško“, izjavila je Kos.
Poruka je jasna: za Evropsku uniju vanjska i sigurnosna politika nije sporedna tema. Ona je jedno od ključnih pitanja kada se procjenjuje napredak zemalja kandidata.
Razgovori s novom vladom još nisu počeli
Kos je otkrila i da EU još nije započela razgovore s novom vladom Srbije. Prema njenim riječima, Beograd najprije mora formirati vladu, a tek poslije toga će se procjenjivati postoje li uslovi za nastavak puta ka članstvu.
„Prvo moraju formirati novu vladu, a potom ćemo vidjeti kako ćemo i hoćemo li moći nastaviti dalje u ovom području“, kazala je evropska komesarka.
Brisel za sada, dakle, ostavlja otvorenim pitanje kako će izgledati saradnja s budućim izvršnim vlastima u Beogradu.
Podrška ne znači i automatski napredak
Komesarka je prethodnih dana razgovarala i s Ilijom Srdanovićem, prvim kandidatom studentske liste na izborima u Srbiji. Tom prilikom poručila je da je EU spremna podržati novu srbijansku vladu na putu ka članstvu.
Međutim, kako proizlazi iz njenih izjava, politička podrška Brisela ne znači automatski i napredak u pregovorima. Za to su, prema Kos, potrebni konkretni potezi i usklađivanje u oblastima koje Unija smatra strateškim.
Slično upozorenje i početkom oktobra
Kos je slično upozorenje uputila i ranije. Početkom oktobra rekla je da Beograd mora pokazati konkretnu političku volju i rezultate, a ne samo deklarativno izražavati želju za članstvom.
„Srbija će morati učiniti više. Vidjet ćemo koliko je njena vlada ozbiljna nakon izbora, odnosno hoće li samo govoriti da želi postati članica ili će konkretno raditi na tome, posebno kada je riječ o strateškom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom“, izjavila je Kos.
Te riječi izgovorila je tokom predstavljanja plana Evropske komisije za pripremu Unije za buduće proširenje pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta.
Ko je trenutno najdalje otišao
Tom prilikom Kos je upozorila i da Srbija nije među državama koje su trenutno najviše napredovale u pristupnom procesu i za koje se pripremaju posebni planovi za približavanje članstvu.
Među zemljama koje je izdvojila nalaze se Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, koja se i dalje suočava s ruskom invazijom.
Šta to znači za Srbiju
Iz izjava evropske komesarke proizlazi da će nova vlada u Beogradu, čim bude formirana, biti suočena s jasnim očekivanjima Brisela. Pored reformi u oblastima koje su dio pristupnog procesa, pažnja će biti usmjerena i na to hoće li Srbija svoju vanjsku politiku uskladiti s politikom Unije.
Za sada nema naznaka da su formalni razgovori o tome počeli. Komesarka je rekla da se najprije čeka formiranje nove vlade, a tek potom će biti moguće govoriti o daljem toku evropskog puta Srbije.
Do tada poruka iz Brisela ostaje nepromijenjena: izjave o evropskom opredjeljenju moraju biti praćene konkretnim radom. Usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije ostaje jedan od ključnih uslova za značajniji napredak.
Za šire regionalno okruženje ova poruka pokazuje da se u procjeni kandidata, pored reformi unutar države, sve više gleda i na njihov odnos prema najvažnijim međunarodnim pitanjima, prije svega prema ratu u Ukrajini.
