Nakon izbora u Srbiji na društvenim mrežama sve su glasniji zahtjevi upućeni Miloradu Dodiku, smijenjenom i osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske. Korisnici traže da mu se trajno zabrani ulazak u Srbiju i oduzme državljanstvo, a povod su njegove najnovije političke poruke.
Dio srbijanske javnosti revoltiralo je Dodikovo ponašanje prije i poslije glasanja. Prema navodima, on je otvoreno podržao Aleksandra Vučića i glasao za njega, a potom se našao i u njegovom izbornom štabu.
Poruka studentima nakon poraza liste
Nakon poraza Vučićeve liste Dodik je poručio studentima, koje je ranije nazivao „ustašama“, da su „Srbi jedan narod s dvije strane Drine“. Nastavio je tako uobičajenu retoriku o jednom narodu s obje strane rijeke.
Takav obrt izazvao je veliko negodovanje, naročito među građanima koji podržavaju studentski pokret i demokratske promjene u Srbiji. Upravo oni najviše dijele i komentarišu zahtjeve upućene novim vlastima.
Šta se najviše dijeli na mrežama
Najviše se prenosi stav koji glasi:
„Da se Dodiku trajno zabrani ulaz u Srbiju i da mu se oduzme državljanstvo.“
Građani u komentarima ispod te inicijative traže i strože ekonomske i pravne mjere protiv lidera SNSD-a. Među zahtjevima je i oduzimanje svih nepokretnosti i imovine koju posjeduje u Srbiji.
Garaža u Kliničkom centru i vila na Dedinju
U komentarima se posebno izdvajaju projekti koji se opisuju kao kontroverzni. Među njima su garaža usred Kliničkog centra i vila na Dedinju, koje korisnici navode kao primjere imovine koju bi, prema njihovim zahtjevima, trebalo preispitati.
Mnogi ističu da se predložene mjere ne bi smjele odnositi samo na Dodika. Smatraju da bi trebalo obuhvatiti i članove njegove porodice, kao i sve slične političke aktere koji su, kako tvrde, godinama profitirali na račun građana Srbije.
Šta stoji iza ovih reakcija
U reakcijama se navodi da je srbijansko društvo, a naročito proevropske i studentske snage koje su iznijele teret promjena, sito Dodikovog političkog kameleonstva. Prema tim ocjenama, riječ je i o direktnom miješanju u unutrašnje odnose Srbije radi očuvanja vlastitih pozicija, koje kritičari opisuju kao kriminalno-koruptivne.
Riječ je o ocjenama i stavovima korisnika društvenih mreža i komentatora, a ne o utvrđenim činjenicama niti o odlukama institucija.
Stavovi građana, a ne odluke institucija
Važno je naglasiti da je riječ o zahtjevima građana i komentatora, a ne o odlukama institucija. U izvoru nema informacija da su nadležni organi u Srbiji formalno reagovali na ove inicijative niti da se o njima raspravlja na institucionalnom nivou.
Zabrana ulaska u državu, oduzimanje državljanstva i oduzimanje imovine u pravilu su ozbiljne mjere koje zahtijevaju odluke nadležnih organa. Zato će se tek vidjeti hoće li inicijative koje se dijele na mrežama dobiti ikakav politički ili pravni odjek.
Društvene mreže su mjesto na kojem se raspoloženje dijela javnosti brzo formira i širi, ali ono samo po sebi ne mijenja pravni status nijedne osobe. Zahtjevi koji se tamo iznose pokazuju kakve stavove ima dio građana, ali ne govore o tome kakav će biti stav države.
Otvoreno pitanje odnosa prema Srbiji
Dodikova poruka o „jednom narodu s dvije strane Drine“ još je jednom otvorila pitanje odnosa političkih lidera iz Republike Srpske prema političkim prilikama u Srbiji. Dio javnosti u Srbiji jasno poručuje da takvo uplitanje ne želi.
Dodik za sada nije komentarisao ove zahtjeve, barem ne u izvoru koji je poslužio kao osnova za ovaj tekst. Reakcije u Srbiji, međutim, pokazuju da njegova uloga u srbijanskoj političkoj areni i nakon izbora ostaje predmet žustre rasprave.
Ostaje da se vidi kako će se situacija razvijati u narednom periodu, u kojem se očekuje da će novi politički odnosi u Srbiji donijeti i nove stavove prema političarima iz regiona koji su bili aktivni u izbornoj kampanji.
